Hoće li mi masti stvoriti višak masti?

Iako se polako širi svijest o važnosti optimalnog unosa masti u organizam, još uvijek je dosta zastupljeno mišljenje da masti treba izbjegavati i eliminirati ih iz svakodnevne prehrane.

Kao što je slučaj s njihovim bliskim rođacima ugljikohidratima, masti su također dugi niz godina smatrane glavnim neprijateljem koji možemo unijeti u organizam. Razvojem industrije i pojavom gotovih, prerađenih i šećerom obogaćenih proizvoda, masti su stupile na ''crnu listu'' kada je u pitanju odabir namirnica za svakodnevnu konzumaciju.

Iz toga proizlaze izjave poput: ''žumanjak je štetan'', ''nije preporučljivo jesti više od 1 jajeta na dan'', ''svinjska mast nije zdrava'', ''slanina je štetna za jelo jer je to čista mast'' itd. Ovakve izjave ne čude, s obzirom na to da nam se zbog neznanja na trenutak one upravo mogu činiti sasvim logičnim: masti će stvarati dodatne masti u tijelu''.

Također, kako se prije u nutricionizmu pažnja nije pretjerano usmjeravala na makronutrijente i mikronutrijente, i što našem tijelu treba za pravilan rad, već koja hrana specifično deblja, tako i ne čudi postojanje ovakvih zabluda. Upravo je zbog neznanja i došlo do ovakvih tvrdnji. No kada obrazložimo što to masti jesu, kakve masti postoje i koje naše tijelo ponajviše treba, tada je sama priča mnogo jasnija.

Dakle, masti su kao i ugljikohidrati i proteini – makronutrijenti. Tvari koje nam osiguravaju energiju. One su esencijalni izvor energije te se pomoću njih ostvaruje apsorpcija vitamina koji su topivi upravo u mastima, te su nužne za optimalan rast i razvoj organizma. Nadalje, brojne masti su sastavni dio staničnih struktura i lipoproteina, a masno tkivo nam služi za toplinsku izolaciju tijela te zaštitu organa od mehaničkih udaraca. To su dakle glavni razlozi zašto je nužno unositi optimalnu količinu masti u organizam!

Koje masti i u kojoj količini?

E sada. Ovdje priča blago postaje kompliciranija. Postoje dakle: zasićene, jednostruko nezasićene i višestruko zasićene masne kiseline. Ugrubo se zapravo dijele na zasićene i nezasićene masne kiseline.

Zasićene masne kiseline ne sadržavaju dvostruke (nezasićene) veze u lancu, a namirnice koje su bogate zasićenim masnim kiselinama utječu na povećavanje razine kolesterola u krvi (LDL i HDL kolesterol). Zastupljene su u proizvodima kao što je: svinjska mast, meso, mliječni proizvodi, kokosovo ulje, palmino ulje, jaja i sl.

Jednostruko zasićene masne kiseline sadržavaju dvostruku vezu u molekuli, a tu spada oleinska kiselina koju nalazimo u maslinovom ulju, ulju repice i sl.

Višestruko nezasićene masne kiseline sadrže dvije ili više dvostrukih veza u molekuli, a tu spada linolna i alfa-linolenska kiselina.

Proizvodi koji sadrže nezasićene masne kiseline su primjerice laneno ulje, maslinovo ulje, soja, razni orašasti plodovi (brazilski orah, indijski orah, obični orah, lješnjak i sl.), razne ribe...

Optimalna količina masti dnevno:

Poznato je da jedan gram masti iznosi 9 kcal, a što se tiče optimalne količine za unos u organizam, preporučuje se da masti osiguraju minimalno 15% ukupne dnevne energije (kod žena čak i 20%). Dovoljno je dakle oko 0,5-1 g/kg tjelesne težine.

Kada dolazi do problema?

Prije svega, kada se izjednačavaju sve vrste masti kao jednako ''loše''. Ne poznavanje razlika između zasićenih i nezasićenih masnih kiselina najčešće dovodi do pogrešnih tvrdnji kao što je primjerice ''da su sve masti loše'' i sl. Isto tako, nisu ni sve vrste zasićenih masti iste kvalitete, tako primjerice kokosovo ulje koje spada pod zasićene masti, iako utječe na povišenje LDL kolesterola, zapravo povećava i HDL (dobri) kolesterol.

Cijela priča se opet svodi na to da je najvažnije ne pretjerivati u niti jednom makronutrijentu, pa tako ne treba raditi ni s mastima. Isto tako, iako su masti na sve boljem glasu, ovu činjenicu ne treba uzeti zdravo za gotovo i započeti s pretjerivanjem s primjerice suhomesnatim proizvodima koji opet sadrže ponajviše zasićenih masnih kiselina. Dok s druge strane, one zdravije, nezasićene masne kiseline slobodno mogu biti dio vaše svakodnevne prehrane, a zasićene je bolje u velikom dijelu ostaviti za povremeni gušt. 